top of page
  • Gdje mogu pronaći OMM (obračunsko mjerno mjesto), godišnju potrošnju i zakupljenu snagu?
    OMM možete pronaći na poleđini računa u gornjem lijevom uglu. Slika prikazuje izgled računa. Ako imate broj OMM i broj ugovornog računa, možete se registrirati na aplikaciju Moj Račun. https://mojracun.hep.hr/elektra/index.html#!/ Svoju potrošnju možete vidjeti u aplikaciji. Slika prikazuje zaslon aplikacije na kojoj je vidljiva potrošnja kao i OMM. Zakupljenu snagu možete provjeriti pozivom na broj 0800 300 401 gdje pomoću OMM možete dobit informaciju o zakupljenoj snazi i faznosti priključka. Godišnju potrošnju, broj OMM i zakupljenu snagu također možete dobiti putem zahtjeva (https://www.hep.hr/ods/UserDocsImages/vazeci_obrasci/01_zahtjev_mjerni_podaci.pdf). Slanjem ispunjenog zahtjeva HEP ODS-u dobivate energetsku karticu s prikazom godišnje potrošnje, zakupljene snage i OMM-a. Na slici je prikazana energetska kartica. R1 predstavlja VT, a R2 predstavlja NT. Snaga EES predstavlja zakupljenu snagu.
  • Koliko traje cijeli proces do solarne elektrane?
    U prosjeku manje od 2 mjeseca. Trajanje se može opredijeliti na sljedeće:
  • Smijem li više proizvoditi nego što trošim?
    Da, smijete. Odredbom novog zakona (Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 83/23)) od 01.08.2023 više ne možete prijeći u kategoriju „krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom“ odnosno ostajete u kategoriji „kupac korisnik postrojenja za samoopskrbu“ Obračun po modelu kupac korisnik postrojenja za samoopskrbu obavlja se na mjesečnoj razini. U tom razdoblju obračunava se razlika između ukupno preuzete i ukupno predane električne energije, odvojeno za dnevnu i noćnu tarifu, ako se radi o dvotarifnom tarifnom modelu. U slučaju jednotarifnog modela razlika između preuzete i predane energije se obračunava zajednički za dnevnu i noćnu tarifu jer nema razlike u cijeni. Za sve predane viškove električne energije u mrežu, dobivate novčanu naknadu po sljedećem principu: Kako smo svjesni da navedeno mnogima neće biti jasno na prvi pogled, niže dajemo primjer kako ne bi ostavili prostora za krivo tumačenje istoga. PRIMJER: U ovom slučaju višak predane električne energije iznosi 422 kWh što se množi sa cijenom otkupa. Cijena otkupa 0,074789 EUR/kWh (cijena za VT po Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije NN 31/23) x 0,8 = 0,059831 EUR/kWh 422 x 0,059831 =25,25 EUR Ostvareni iznos se prebacuje na sljedeće mjesečno razdoblje. Ako svaki mjesec predajete više te tako dosljedno “zarađujete“ iz mjeseca u mjesec, imate pravo pismeno na kraju godine zatražiti isplatu vrijednosti koju ste ostvarili.
  • Koliki je životni vijek solarnog sustava?
    Solarni paneli dolaze s jamstvom od 25-30 godina, ali mogu nastaviti proizvoditi električnu energiju nakon tog razdoblja uz blago smanjenu učinkovitost
  • Isplati li mi se ugraditi baterije?
    Baterijski sustavi su prilično skupi. Za ugradnju baterijskog sustava na Huawei inverter potrebno je ugraditi Power senzor, LUNA2000-5kW-C0 regulator baterije i same baterije LUNA 2000-5kW-E0. Huawei baterije su modularne. To znači da prvo možete kupiti 1 bateriju od 5kWh te ukoliko Vam kasnije treba veća baterija kupite samo još jednu bateriju. Na slici su prikazane Huawei baterije i modularni način slaganja baterija. Ako spadate u kategoriju kupac korisnik postrojenja za samoopskrbu (svako kućanstvo koje na razini godine više kWh preuzme nego što vrati) vama se baterijski sustav novčano ne isplati. Zašto? Obračun po gore navedenom modelu se obavlja na mjesečnoj razini te se u tom razdoblju obračunava razlika između ukupno preuzete i ukupno predane električne energije. To znači da je vama HEP „velika baterija“ na mjesečnoj razini. Jedino kada HEP ne „pohranjuje“ vaš višak proizvedene energije je u periodu prelaska sa zadnjeg dana mjeseca na novi mjesec. Odnosno figurativno rečeno, Vama HEP svaki mjesec da novu bateriju koja je 1. u mjesecu prazna s neograničenim kapacitetom te ju cijeli mjesec koristite. Ako ostane viška električne energije u toj bateriji zadnjeg dana u mjesecu, dobivate novčanu naknadu za preostalu energiju u bateriji.
  • Ako imam monofazni priključak, mogu li imati veću elektranu od 3,68kW ?
    Da možete! 3,68kW se odnosi na povrat u mrežu. To znači da vaša elektrana može biti i 6kW snage te ste samo ograničeni da ne možete niti u jednom trenutku vratiti HEP-u više od 3,68kW. Pretpostavka je da, ukoliko imate potrebu za 6kW elektranom, posjedujete relativno visoku potrošnju struje i da će se relativno rijetko desiti scenariji u kojem će te vračati više od 3,68kW. Ograničenje se postiže ugradnjom Power senzora koji je u komunikaciji s inverterom te ga „obavještava“ kada se u mrežu vrača 3,68kW kako bi inverter mogao ograničiti proizvodnju. Pitate se kako to izgleda? (elektrana sa slika posjeduje priključak od 7,36kW. Ima 6kW inverter i instaliranu snagu od 7,22kWp) Na slici je prikazan slučaj gdje u tom trenutku objekt troši samo 0.498kW te se u mrežu vraća 3,68kW. Inverter bi u ovom slučaju mogao više proizvoditi no on je ograničio svoju proizvodnju kako ne bih prekoračio navedeno ograničenje. Na slici je prikazan graf potrošnje i proizvodnje tijekom jednog cijelog sunčanog dana. Na grafu je vidljivo da je ograničenje od 3,68kW dva puta utjecalo na proizvodnju elektrane i to u periodu od 12:30 do 13:30 i u periodu od 14:00 do 14:30. U ovom danu je prikazana elektrana proizvela 34,47kWh te je bez ograničenja mogla proizvesti cca 2kWh više. No postoje slučaji gdje ograničenje značajno dolazi do izražaja. Na slici je prikazan graf u kojem je jasno prikazano da je elektrana, u periodu od 11h do 16h, mogla proizvoditi više nego što je. Zaključak: Ako imate potrebu ugradnje veće elektrane, pretpostavka je da imate dovoljno visoku potrošnju struje gdje ograničenje od 3,68kW neće značajno utjecati na proizvodnju vaše elektrane. No to opet ovisi od kućanstva do kućanstva. Optimalno je ako imate konstantnu potrošnju kroz dan, npr. 1kW svaki sat to znači da sa sigurnošću možete uvijek proizvoditi 4,68kW. Naravno da će postojati trenutci gdje će to ograničenje utjecati na proizvodnju vaše elektrane, u nekim slučajevima će taj utjecaj biti veći u nekim manji. No Vi na taj utjecaj možete djelovati Vašom potrošnjom.
  • Ako imam trofazni priključak 13,8kW može li elektrana biti veća od toga?
    Da, može! Ako imate potrebe za većom elektranom moguće je ugraditi elektranu veću od snage vašeg priključka (u ovom primjeru veću od 13,8kW). No potrebno je ugraditi Power senzor jer se povrat u mrežu mora ograničiti na visinu priključne snage (u ovom primjeru 13,8kW). To znači da ako ugradite elektranu od 20kW i ako su idealni uvjeti proizvodnje u objektu morate trošiti više od 6,2kW kako bi elektrana mogla proizvoditi 20kW. Slika prikazuje proizvodnju jedne elektrane koja ima ugrađen 20kW inverter te je tog dana proizvodila maksimum od 18kW (na proizvodnju utječu orijentacija, nagib, godišnje doba, vrijeme…). Na grafu se može vidjeti da je zbog pada potrošnje u 13h Power senzor „obavijestio“ inverter da vrača u mrežu više od 13,8kW te je inverter ograničio proizvodnju kako bi vračao samo 13,8kW. Zaključak: Ukoliko postoji potreba ugradnje veće elektrane to znači da imate dovoljno visoku potrošnju struje gdje ograničenje od 13,8kW neće značajno utjecati na proizvodnju vaše elektrane. Naravno da će postojati trenutci gdje će to ograničenje utjecati na proizvodnju vaše elektrane no taj utjecaj je relativno mali kao na primjeru iznad.
  • Mikroinverter vs „običan“ string inverter.
    Mikroinverter i string inverter obavljaju istu zadaću, a to je pretvaranje istosmjerne struje u izmjeničnu. No to je jedino što im je zajedničko. Mikroinverter je dosta manji od string invertera i montira se ispod solarnih panela dok se string inverter montira u objektu. Ovisno o modelu, na mikroinverter se može spojiti od 2 do 6 solarnih modula, dok se kod string invertera može spojiti od 10 do 40 panela, ovisno o veličini samog string invertera. To znači da je za postizanje iste snage mikroinvertera i string invertera potrebno ugraditi veći broj mikroinvertera u odnosu na 1 string inverter. Kod mikroinvertera se svaki panel zasebno spaja na mikroinverter, dok se kod string invertera veći broj panela spaja u seriju te se ta serija zatim spaja na string inverter. Gornja slika prikazuje mikroinverter, a donja string inverter tvrtke Huawei. Prednosti mikroinvertera: • Na mikroinverter svaki se solarni panel zasebno spaja. Prednost toga je što je svaki panel zaseban „sustav“, stoga sjena, kao i prljavština manje utječe na ukupnu proizvodnju sustava. To znači da kada sjena prekrije 1 panel, ostali solarni paneli nastavljaju raditi punim kapacitetom. U prosjeku to rezultira 5% većom proizvodnjom godišnje. • Budući da se svaki panel zasebno spaja na mikroinverter, u sustavu ne vlada visoki napon te je niža vjerojatnost izazivanja požara. • Prilikom montaže nije potreban zaseban zaštitni ormar kao kod string invertera već se sa krova spušta samo napojni kabel koji se direktno spaja u Vaš razvodni ormar. Drugim riječima, ima manje unutarnjih radova. Nedostatci mikroinvertera: • Na mikroinvertere nije moguće spojiti bateriju, stoga nije moguć hibridni način rada kao ni off-grid način rada • Elektrane iznad 10kW su skuplje u odnosu na običan string inverter
  • Može li moj 6kW inverter proizvesti više od 6kW ?
    Ne može. Svaki inverter ima maksimalnu snagu koju može proizvest, to je u ovom slučaju 6kW. To znači da ako inverter radi 10 sati maksimalnom snagom, on proizvede maksimalno 60kWh. Na slici je prikazana proizvodnja elektrane koja ima ugrađen 6kW inverter i instalirana snaga u panelima je nešto veća. U trenutku sa slike solarni paneli bi mogli proizvesti i više od 6kW no ograničeni su inverterom. Razlog zašto se ugrađuje inverter niže snage nego instalirana snaga u panelima možete pronaći u pitanju : 6kW inverter, a snaga u panelima je 7,22kWp ili više? Overpaneling?
  • Jednotarifni ili dvotarifni model?
    Odgovor na ovo pitanje, naravno, ovisi o mnogim faktorima kao što su: proizvodnje elektrane, omjer potrošnje struje po mjesecima, omjer potrošnje VT i NT… No ugrubo se može reći da je dvotarifni model povoljniji u mjesecima gdje je potrošnja viša od proizvodnje elektrane. U prosjeku se ostvari ušteda od 5-10€ (bez PDV-a) mjesečno u odnosu na jednotarifni model. Jednotarifni model je povoljniji u mjesecima gdje je potrošnja niža od proizvodnje elektrane. U prosjeku se ostvari ušteda od 1-5€ (bez PDV-a) mjesečno u odnosu na dvotarifni model. Slika prikazuje usporedbu Bijelog i Plavog tarifnog modela. U primjeru je uzeta godišnja potrošnja od 8000kWh i godišnja proizvodnja elektrane od 7500kWh. Gornje tablice prikazuju raspodjelu proizvodnje i potrošnje po mjesecima. Donje tablice prikazuju troškove struje po mjesecima. Iznosi koji su negativni znače da ste više energije vratili u mrežu nego što ste preuzeli te ste ostvarili dobit odnosno pretplatu. Zaključak: U većini slučajeva povoljniji tarifni model je dvotarifni model. U prosjeku 6 mjeseci kućanstvo troši više struje nego što elektrana proizvede i 6 mjeseci je obrnuta situacija odnosno kućanstvo troši manje nego što elektrana proizvede. Stoga 6 mjeseci imamo uštedu od 5-10€ a 6 mjeseci imamo gubitak od 1-5€ to rezultira prosječnu godišnju uštedu od 20-30€ (Bez PDV-a) u odnosu na jednotatrifni model. U nastavku se nalazi Excel u kojem možete provjeriti koji je tarifni model pogodniji za Vas.
  • Kod ugradnje solarnih panela, što sve ide uz to? Koliko je mjesta potrebno za sve i gdje je to najbolje smjestiti?
    Kod ugradnje solarne elektrane, uz solarne panele potrebno je ugraditi inverter kao i razvodnu kutiju. Solarni paneli se međusobno povezuju u takozvane stringove. Svaki string ima 2 slobodna kraja i te krajeve potrebno je pomoću solarnog kabela povezati s inverterom. To znači da kabel koji silazi sa solarnih panela prvo ulazi u razvodnu kutiju i prolazi kroz DC zaštitu. Nakon toga se ti isti kabeli povezuju na inverter. Zatim kabel izlazi iz invertera i ponovno ulazi u razvodnu kutiju te prolazi kroz AC zaštitu. Nakon toga se isti taj kabel spaja na vaš razvodni ormar. Dimenzije ormara su: ŠxVxD 280x350x100mm Dimenzije monofaznih invertera: ŠxVxD 365x365x156mm Dimenzije trofaznih invertera: ŠxVxD 525x470x147mm Inverter je potrebno smjestiti negdje gdje nije izložen atmosferskim uvjetima (kiša, snijeg, sunce). Također je bolje izbjegavati montažu invertera u potkrovlju jer u potkrovlju temperatura zraka zna dosegnuti 80ºC, a temperatura rada invertera je od -25ºC do 60ºC.
  • Koraci do elektrane?
    S tvrtkom SolCrov, ona je jednostavna: Kontaktirajte nas Stručni predstavnik će ustupiti u kontakt s Vama kako biste prošli kroz pitanja i pravilno dimenzionirali elektranu Izrađujemo peronalizirani prijedlog rješenja i ponudu na kojima se nalaze najvažnije informacije Vaše elektrane Po dogovoru izrada glavnog elektrotehničkog projekta Mi šaljemo sve na HEP i s njima komuniciramo, na Vama je samo da potpisujete. Nakon ishođenja potrebne dokumentacije dogovaramo termin za montažu Montaža elektrane (u prosjeku traje 1 dan) Pripremamo i šaljemo na HEP svu potrebnu dokumentaciju kako bi se elektrana pustila u pogon. Ušteda
  • Prednosti ugradnje Power senzora?
    Power senzor je uređaj koji se postavlja na dolazni napojni kabel odnosno u glavni razvodni ormar. Power senzor u realnom vremenu mjeri smjer i količinu snage koja prolazi kroz njega te komunicira s inverterom i aplikacijom koju koristite za praćenje proizvodnje solarne elektrane. Cijena samog power senzora se kreće između 100-200€. (Na slici je prikazan power sensor za monofazni i trofazni priključak) Kod elektrana gdje je potrebno ograničiti povrat u mrežu Power senzor je neizbježan. Kod elektrana koje nemaju ograničenje prema mreži Power senzor je opcionalan. Glavna prednost power senzora je praćenje smjera i količine snage u svakom trenutku. Tada u stvarnom vremenu možete točno znati koliko se struje troši u objektu te ste u mogućnosti istu prilagoditi proizvodnji vaše elektrane. Na slikama su isječci iz aplikacije koji prikazuju u realnom vremenu potrošnju objekta kao i proizvodnju elektrane. Zbog ugrađenog power senzora točno je prikazao koliko snage gdje ide. Na slici lijevo vidljivo je da elektrana proizvodi dovoljno struje za potrebe elektrane tako da dio vraća nazad u mrežu. Na desnoj slici je prikazano da objekt troši više struje nego što elektrana proizvodi tako da prikazuje koliko se snage uzima iz mreže. Na slici je prikazan isti isječak iz aplikacije, ali ovog puta na elektrani koja nema ugrađen Power senzor. U ovom slučaju aplikacija ne zna gdje proizvedena struja ide tako da aplikacija prikazuje samo proizvedenu snagu. Ista stvar je i s grafičkim prikazom. Na 1. prikazu točno je vidljivo kolika je potrošnja objekta u svakom trenutku u danu i kolika je proizvodnja elektrane te koliko se te proizvedene struje odmah potrošilo u objektu. Na 2. slici je prikazana elektrana bez Power senzora i taj grafički prikaz prikazuje samo proizvodnju elektrane Nedostatak: Jedina mana Power senzora je sama ugradnja. Senzor se spaja na inverter pomoću kabela RS485. To znači da ako je inverter relativno blizu glavnog razvodnog ormara montaža je jednostavna. No ako se inverter spaja npr. na razvodni ormar na 2 katu objekta, a glavni razvodni ormar je u prizemlju, tu se onda zahtijevaju radovi unutar kuće kako bi se senzor kabelom mogao spojiti na inverter. Zaključak: Power senzor je odličan uređaj koji Vam dodatno prikazuje smjer i količinu snage. Pomoću njega se jasno vidi kada i koliko struje trošite te možete svoju potrošnju prilagoditi proizvodnji elektrane. No prilikom odabira ugradnje Power senzora treba uzeti u obzir gdje se inverter nalazi u odnosu na glavni razvodni ormar i da li je sama ugradnja senzora isplativa.
  • 6kW inverter, a snaga u panelima je 7,22kWp ili više? Overpaneling?
    Sasvim je u redu staviti veću snagu u solarnim panelima nego što je snaga invertera. Naime, solarni paneli svoju potpunu snagu postižu samo u idealnim uvjetima. To znači da orijentacija, nagib temperatura, insolacija i drugi faktori igraju ulogu. Orijentacija i nagib Optimalna orijentacija za solarne panele je jug tako je i optimalni nagib solarnih panela u Hrvatskoj između 30 i 35*. Rijetko koji objekt ispunjuje te optimalne uvjete stoga i rijetko koji solarni paneli rade sa 100% svoje snage. Temperatura i insolacija Naime u zimskim mjesecima sunce je „slabije“ odnosno udaljenije tako da solarni panel rijetko daju 100% svoje snage tijekom zimskih mjeseci. A ljeti kada je sunce „jače“, odnosno bliže, solarni paneli bi trebali bolje proizvoditi no na efikasnost solarnih panela loše utječe toplina. Za svaki ºC iznad 25ºC solarni panel gubi 0,35% svoje snage. Tako ljeti, kada je najjače sunce, temperatura na solarnim panelima dostiže i 100ºC što znači da snaga panela pada za 25,5%. Pad efikasnost=(100C-25C)*0,35 Tako solarni panel snage od 380W ljeti po najjačem suncu ima snagu od 283W. Zaključak: Overpaneling je sasvim u redu te ga također proizvođači invertera preporučuju (uglavnom overpaneling od 20-25%). Pomoću overpaneling se može uštedjeti novac jer nema potrebe za kupnjom većeg invertera, npr. za elektranu od 7,22kWp nije potrebno kupiti 8kW inverter već je dovoljan 6kW inverter jer će solarni paneli rijetko proizvoditi više od 6kW. Kod objekta s postavljenim solarnim panelima na istok i zapad je to još izraženije. Tu se može ići sa overpaneling i do 50% jer u niti jednom trenutku ne rade svi paneli sa 100% snage.
  • Smijem li više proizvoditi nego što trošim?
    Da, smijete. Za detaljan opis s primjerima kliknite ovdje.
  • Kako krenuti?
    Ispunite upitnik ( https://solcrov.hr/#kontakt ) te će Vas netko iz našeg stručnog tima povratno kontaktirati. Zajedno ćete proći kroz sva pitanja te dimenzionirati elektranu upravo po Vašim potrebama. Povratno ćete zaprimiti naš prijedlog rješenja i ponudu. Sve je besplatno i bezuvjetno.
  • Koraci do elektrane?
    S tvrtkom SolCrov, ona je jednostavna: 1. Kontaktirajte nas 2. Stručni predstavnik će ustupiti u kontakt s Vama kako biste prošli kroz pitanja i pravilno dimenzionirali elektranu 3. Izrađujemo peronalizirani prijedlog rješenja i ponudu na kojima se nalaze najvažnije informacije Vaše elektrane 4. Po dogovoru izrada glavnog elektrotehničkog projekta 5. Mi šaljemo sve na HEP i s njima komuniciramo, na Vama je samo da potpisujete. 6. Nakon ishođenja potrebne dokumentacije dogovaramo termin za montažu 7. Montaža elektrane (u prosjeku traje 1 dan) 8. Pripremamo i šaljemo na HEP svu potrebnu dokumentaciju kako bi se elektrana pustila u pogon. 9. Ušteda
  • What is an FAQ section?
    An FAQ section can be used to quickly answer common questions about you or your business, such as “Where do you ship to?”, “What are your opening hours?” or “How can I book a service?” It’s a great way to help people navigate your site and can even boost your site’s SEO.
  • Koliko traje cijeli proces do solarne elektrane?
    U prosjeku manje od 2 mjeseca. Trajanje se može opredijeliti na sljedeće: Vidi više ( https://www.solcrov.hr//s/f/koliko-traje-cijeli )
bottom of page